Prijeđi na sadržaj

Ljubljana

Koordinate: 46°3′N 14°30′E / 46.050°N 14.500°E / 46.050; 14.500
Izvor: Wikipedija
Ljubljana

Ljubljana, Prešernov trg
Država Slovenija
RegijaGorenjska
Gradska općinaGradska općina Ljubljana
Prvi spomen1144.
Status grada1220.

Vlast
 • GradonačelnikZoran Janković (nezavisna lista)

Površina
 • Ukupna275,0 km2
Visina298 m
Koordinate46°3′N 14°30′E / 46.050°N 14.500°E / 46.050; 14.500

Stanovništvo (2007.)
 • Entitet292.988
(977 stanovnika/km2)

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj1000
Pozivni broj+386 1
Svetac zaštitnikSveti Juraj
Dan grada23. travnja
Registarska oznakaLJ
Stranicaljubljana.si
Zemljovid

Položaj Ljubljane u Sloveniji
Arhitektonska djela Jože Plečnika u Ljubljani
Svjetska baštinaUNESCO
Država Slovenija
Godina uvrštenja2021. (44. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1643

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije. Središte gradske općine Ljubljana jedne od 11 gradskih općina u zemlji.

Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od utoka u Savu. Povjesničari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. poslije Krista. Ljubljana se prvi put spominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809.1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.

Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.

Ljubljanu su više puta pogađali potresi. Poslije potresa 1511. obnovljena je u renesansnom stilu, a nakon katastrofalnog potresa 1895. u neoklasicističnom i secesijskom stilu. Između dva svjetska rata nastao je veći broj građevina po projektima znamenitog arhitekta Jože Plečnika.

Godine 1693. osnovana je Academia operosorum Labacensis, koju je 1701. naslijedila Academia philharmonicorum. Ljubljana je dobila sveučilište godine 1919., a Slovensku akademiju znanosti i umjetnosti 1937.

Popis zajednica gradskih četvrti (četrtne skupnosti)

[uredi | uredi kôd]

Demografija

[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo:
 - muškaraca:
 - žena:
275.881
133.237
142.644
Prosječna starost: 40,17 godina
Stambene površine:
 - domaćinstava:
 - obitelji:
28,87 m²/ osobu
102.646
74.900
Radno aktivnih:
 - nezaposlenih:
130.122
14.143
Prosječna plaća (8.2003.):
 - bruto:
 - neto:
 
320.000 SIT
197.389 SIT
Studenata: 15.256
Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, popis stanovništva 2002.

Klima

[uredi | uredi kôd]
Klimatološki srednjaci za Ljubljana
mjesec sij velj ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro godina
apsolutni maksimum, °C 14 19 23 30 31 38 39 35 31 29 20 16 39
srednji maksimum, °C 2 5 10 15 20 24 27 26 22 15 8 4 15
srednja dnevna temperatura, °C 0 2 7 11 16 19 21 21 16 11 7 1 11
srednji minimum, °C −4 −4 0 4 9 12 14 14 11 6 2 −1 5
apsolutni minimum, °C −27 −28 −16 −5 −3 4 7 4 1 −2 −11 −15 −28
oborine, mm 88 89 76 98 121 133 113 127 142 151 131 114 1.383
Izvor: Agencija Republike Slovenije za okolje (ARSO)

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Ljubljana ima potpisane sporazume sa sljedećim gradovima:

Znanost i prosvjeta

[uredi | uredi kôd]

Sveučilište u Ljubljani

Kulturne ustanove

[uredi | uredi kôd]

Glazba

[uredi | uredi kôd]

Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani

Galerije

[uredi | uredi kôd]
  • Moderna galerija Ljubljana
  • Narodna galerija Slovenije
  • Gradska galerija Ljubljana
  • Galerija ŠKUC
  • Galerija Hest
  • Galerija Furlan - Črnuče
  • Galerija Equrna

Kazališta

[uredi | uredi kôd]
  • Gradsko kazalište u Ljubljani
  • Slovensko narodno kazalište (drama)
  • Slovensko kazalište mladih
  • Šentjakobsko kazalište
  • KUD France Prešeren
  • Kazalište za djecu i mlade Ljubljana
  • Teater komedija
  • Cankarjev dom

Muzeji

[uredi | uredi kôd]
  • Tehnički muzej Slovenije
U Ljubljani se nalaze dva odjela Tehničkog muzeja Slovenije i to stara elektrana kraj zgrade uprave Elektro Ljubljane i željeznički muzej s bogatom zbirkom različitih željezničarskih eksponata i starih lokomotiva nasuprot nekadašnje željezničke postaje Šiška.
  • Arhitekturni muzej Ljubljana, Plečnikova zbirka
Stalna zbirka u kući u kojoj je živio i radio arhitekt Jože Plečnik sa sačuvanim izvornim ambijentom.
  • Arhitekturni muzej Ljubljana, Dvorac Fužine
Stalni postav eksponata arhitekta Jože Plečnika s njegove izložbe u Parizu i izložbi drugih slovenskih arhitekata.
  • Slovenski etnografski muzej
Izlaže etnografske zbirke s područja Slovenije i povremeno zbirke iz drugih europskih država.
  • Gradski muzej Ljubljana,
U muzeju je prikazan povijesni razvoj grada Ljubljane i život građana u pojedinim povijesnim razdobljima (muzej je smješten u palači Auersperg).
  • Narodni muzej Slovenije,
Predstavlja najvažnije arheološke nalaze od starijeg kamenog doba do visokog i kasnog srednjeg vijeka. Izložena je i restaurirana egipatska mumija stara 2600 godina, prva mumija u svijetu koja je u početku prošlog stoljeća snimljena rendgenskim uređajem.
  • Muzej novije povijesti Slovenije,
Čuva i proučava materijalno i nematerijalno povijesno naslijeđe slovenskog etničkog prostora u dvadesetom stoljeću, njegove veze s ostatkom svijeta i događajima u njemu. Širi znanje o 20. stoljeću uz pomoć atraktivnih povremenih i stalnih izložbi. U muzeju je stalna izložba "Slovenci u 20. stoljeću". Povijest Slovenaca je predstavljena u razdoblju od početka Prvog svjetskog rata 1914. do osamostaljenja 1991.
  • Prirodoslovni muzej Slovenije
Izlaže stalnu geološko-paleontološku zbirku, Zoisovu mineralošku zbirku, Hohenwartovu zbirku ljusaka mekušaca, razne herbarijske te zbirke kukaca, ptica, gmazova i riba. Predstavljena je čovječja ribica – Proteus i kosturi različitih kralježnjaka.
  • Slovenski školski muzej
Predstavlja razvoj školstva u Sloveniji do godine 1991.
  • Slovenski kazališni muzej
Kazališni muzej je u prostornoj stisci, zato nema stalnog postava o povijesti slovenskog kazališta nego priređuje povremene izložbe o znamenitim kazališnim glumcima i predstavama koje su obilježile kazališnu kulturu u Sloveniji.
  • Povijesni arhiv Ljubljana
Povijesni arhiv Slovenije čuva gradivo o arhitekturnim objektima stare Ljubljane i okolice.
  • Muzej duhana
Ovdje možete pogledati stalnu zbirku, koja prikazuje proizvodne postupke različitih duhanskih proizvoda, njihovu uporabu kroz vrijeme, način života zaposlenih, osobito radnica u duhanskoj industriji, tzv. "cigarica".
  • Slovenska kinoteka
Slovenska kinoteka povezuje muzejsku i kinematografsku djelatnost: promovira filmsku kulturu i omogućuje povijesna istraživanja, brine se za obrazovanje na području filmske povijesti, potiče skupljanje i čuvanje važnih dokumenata i predmeta povezanih s filmom te skrbi za kulturnu promociju prošlih i današnjih dosega filmske umjetnosti. Redovito surađuje s filmskim festivalima koji se odvijaju u Sloveniji i njenoj okolici. Posljednjih je godina Slovenska kinoteka glavna lokacija LGBT filmskog festivala u Ljubljani koji je najstariji festival ove vrste u Europi.[1] Isto tako brine se o svakodnevnom filmskom programu retrospektiva u Kinodvoru.

Parkovi i vrtovi

[uredi | uredi kôd]

U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova.

Ljubljana ima i botanički vrt, osnovan 1810. godine, koji je najstarija slovenska institucija s neprekinutim djelovanjem.[2]

Šport

[uredi | uredi kôd]

Nogometni turnir Zmajevo gnezdo održava se od 2014.[3] Od 2015. održava se Mednarodni memorialni turnir Roman Bengez.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Ljubljanski grad

[uredi | uredi kôd]

Ostale znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. O festivalu (slovenski). Društvo ŠKUC. Pristupljeno 11. ožujka 2021.
  2. "Botanični vrt Ljubljana / Ljubljana Botanical Gardens" (engl.)
  3. https://www.zmajevognezdo.si/

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ljubljana