Prijeđi na sadržaj

433 Eros

Izvor: Wikipedija
433 Eros
Ovaj spektakularni pogled izgrađen je iz 6 slika snimljenih 29. veljače 2000. s visine od oko 200 kilometara.
Ovaj spektakularni pogled izgrađen je iz 6 slika snimljenih 29. veljače 2000. s visine od oko 200 kilometara.
Otkriće
Otkrio Carl Gustav Witt
Datum otkrića 13. kolovoza 1898.
Mjesto otkrića Berlinski opservatorij Urania
Privremena oznaka (433) Eros
Kategorija Amori
Orbitalni elementi
Epoha 4. rujna 2017. (2458000,5 JD)
Velika poluos 1,4579 AJ[1]
Perihel 1,1334 AJ
Afel 1,7825 AJ
Ekscentricitet 0,2226
Orbitalni period 643 d (1,76 a)
Inklinacija 10,828°
Fizičke osobine
Dimenzije 34,4 × 11,2 × 11,2 km
Masa (6,687 ± 0,003)×1015 kg[2]
Gustoća 2,67 ± 0,03 g/cm³
Period rotacije 5,270 sati
Spektralna klasa 7,0–15[3]
Albedo 0,25 ± 0,06
Animacija puta svemirske letjelice NEAR Shoemaker od 31. svibnja 1996. do 12. veljače 2001. (Kazalo: NEAR Shoeaker - magenta; 433 Eros - zelen; Zemlja - tamno plava; 253 Mathilde - svijetlo plava; Sunce - žuto).

433 Eros je asteroid (planetoid) u skupini Amora.

Karakteristike

[uredi | uredi kôd]

koji po blago izduženoj putanji (perihel 1,133 astronomskih jedinica, afel 1,783 astronomskih jedinica) nagnutoj s obzirom na ekliptiku 10,829°, obilazi Sunce za 1,76 godina. Pri posljednjem bliskom susretu sa Zemljom (1975.), Eros se približio na 22 milijuna kilometara. Nepravilna je oblika (34,4 km × 11,2 km × 11,2 km), okreće se oko svoje osi za 5 sati 16 minuta. Površina mu je prekrivena kraterima, a najstarije područje staro je oko 2 milijarde godina. Dnevna je temperatura na površini 100 °C, a noćna –150 °C. Unutrašnjost mu je jednolike gustoće (2 670 kg/m³), bogata silikatima. Otkrio ga je 13. kolovoza 1898. njemački astronom Carl Gustav Witt (1866. – 1946.). Prvi je planetoid na koji se spustila neka svemirska letjelica (NEAR Shoemaker, 11. veljače 2001.). Nazvan je po grčkom bogu Erosu.[4]

Eros karakteriziraju brojni krateri koji pokrivaju cijelu površinu, od kojih je najveći Himeros 10 kilometarskog promjera. Na sredini je Psycho čiji je promjer 5,5 km. S obzirom na slabu gravitaciju Erosa, iznenađujući su odroni niz strmine, pa se pretpostavlja da su površinski slojevi staložili skupa s prašinom staložili u vrijeme sudara s nekim drugim tijelom.[5]

Još jedna osobitost Erosa su sustavi usporednih brazda dugih do 20 km.[5]

Na površini prevladavaju piroksen i olivin. Na Erosu su elementi silicij, magnezij i aluminij u jednakom omjeru kao i na Suncu ili zvijezdama. Tvar s Erosa po svemu odgovara hodritima i istovjetna je tvari iz vremena Sunca i planeta.[5]

Zemlji bliski asteroidi

[uredi | uredi kôd]

Zemlji bliski asteroidi (eng. NEA, kratica od Near Earth Asteroid) je zajednički naziv za sve asteroide (planetoide) koji se u jednom dijelu putanje približavaju Zemljinoj putanji. NEA se dijele u 3 grupe, nazvane po pojedinim asteroidima iz grupe. Iako se većina asteroida nalazi u asteroidnom pojasu, postoji i značajan broj asteroida izvan njega.

  • Prvu skupinu čine Amori s perihelima (najbliža točka putanje oko Sunca) između 1,017 i 1,3 AJ. Iznos od 1,017 AJ je ključan jer je to Zemljin afel (najudaljenija točka putanje oko Sunca). Poznato je oko 20 ovakvih asteroida, a procjenjuje se da ih ima tisuću do dvije s promjerom većim od 1 km.
  • Druga skupina su Apoloni s perihelom ispod 1,017 AJ i afelom iznad 1 AJ. Poznato je nekoliko stotina asteroida s ovakvim putanjama, a procjenjuje se da ih ima 500 do 1000 većih od 1 km. 2101 Adonis, 2-km-ski asteroid, je 1937. došao na samo 2 milijuna km od Zemlje. 4179 Toutatisu, jednom od Apolla, je u prosincu 1992., kao prvom asteroidu, određen oblik i veličina pomoću radara.
  • Treću skupinu čine Atoni s perihelima manjim od 1 AJ i afelima većim od 0,938 AJ. Prosječni životni vijek asteroida iz ove skupine iznosi tek milijun godina nakon čega udare u Sunce ili u neki od planeta. Očito mora postojati stalni izvor novih, a smatra se da su to najčešće oni asteroidi koji "zalutaju" u Kirkwoodovu zonu s rezonancijom 3:1 prema Jupiteru. Posljednjih je godina zabilježeno nekoliko preleta asteroida u blizini Zemlje.

Amori

[uredi | uredi kôd]

Amori su skupina planetoida (asteroida) kojima se perihel nalazi unutar Marsove putanje, a afel u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas). Neki prilaze blizu Zemlji ali ne presijecaju njezinu putanju. Prvi su otkriveni: Eros (433 Eros) (1898.), Albert (719 Albert) (1911.), Alinda (887 Alinda) (1918.), Ganimed (1036 Ganymed) (1924.), Amor (1221 Amor) (1932.) i drugi.

Slike

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. "JPL Small-Body Database Browser: 433 Eros (1898 DQ)", [1], Jet Propulsion Laboratory, pristupljeno = 16. kolovoza 2017.
  2. Yeomans, Donald K.: Asteroid 433 Eros: The Target Body of the NEAR Mission, [2], 28. rujna 2007., Jet Propulsion Laboratory/California Institute of Technology.
  3. NEODys: "(433) Eros Ephemerides for 2137:, Department of Mathematics, University of Pisa, Italy, [3], pristupljeno: 27. lipnja 2010.
  4. Eros (433 Eros), [4] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 12. veljače 2020.
  5. a b c Drvo znanja Vladis Vujnović: Asteroidi. Br. 40. Prosinac 2000.